My Cart

“Slatka” bolest na koju je moguće uticati

Dijabetes je bolest 21-og vijeka i procjenjuje se da oko 500 miliona ljudi na svijetu ima problema sa povišenim šećerom. Od prvih pisanih tragova do danas, broj oboljelih eksponencijalno raste. A, samo od 1980. do 2014. godine taj broj je učetvorostručen. Iako je uvriježeno mišljenje da dijabetes hara zapadnim, razvijenim svijetom, gdje se “brzo” živi, posljednji podaci pokazuju da nijesu imuna ni društva nešto istočnije. 

U regionu bivše Jugoslavije brojke su zabrinjavajuće.

 

Broj oboljelih ex-Yu: 

  • Srbija - 750.000
  • Bosna i Hercegovina - 360.000
  • Hrvatska - 300.000
  • Makedonija - 180.000
  • Slovenija - 175.000
  • Crna Gora - 30.000

 

Uzroci i problematika

Dva najzastupljenija oblika dijabetesa su dijabetes tip I i dijabetes tip II.

Dijabetes I je teži oblik i obično se javlja kod osoba mlađih od 30 godina. Ovi dijabetičari uglavnom pate od genetski urođene mane, a profesionalno objašnjenje tiče se autoimunog procesa koji uništava beta-ćelije pankreasa, što dovodi do manjka insulina u cirkulaciji i hiperglikemije, odnosno povećanog šećera u krvi. Stoga, pacijenti moraju doživotno uzimati insulin i redukovati životne navike.

Dijabetes tip II je lakši i zastupljeniji. Obično se javlja kod starijih osoba (najčešće kod osoba 65-74 godine) i često je uslovljen takođe genetikom. Ali, u najvećem broju slučajeva pojava ovog tipa dijabetesa dovodi se u vezu sa gojaznošću.

 

Problemi povezani sa dijabetesom su ozbiljni i mogu dovesti do teških komplikacija kao što su hiperglikemijska koma, kardiovaskularne komplikacije, bolesti bubrega, hipertenzija, očne bolesti, promjene na koži, neplodnost.

 

Prirodni recepti za dug život sa dijabetesom

Dijabetes se ne liječi, dijabetes se pobjeđuje! Ova ohrabrujuća poruka nije samo slovo na papiru. Iako klinička slika pacijenata nije nimalo naivna i utiče na sve aspekte života, sa dijabetesom se danas živi. I to veoma kvalitetno.

Medicina je uznapredovala i ukoliko se otkrije na vrijeme, ovo stanje je moguće u potpunosti kontrolisati raznim medikamentima od kojih je najpoznatija insulinska terapija.

Na drugoj strani, veliki broj ljudi pribjegava prirodnim preparatima. Za brzo skidanje šećera u krvi odgovore je moguće pronaći u bliskoj okolini. Dozvoljene namirnice za dijabetičare su u izobilju i na dohvatu su ruke. Neke od njih smo već negdje “sreli". Na primjer - list breze, koja možda raste baš u vašoj ulici, pomaže ubrzanju metabolizma i poboljšava cirkulaciju, što se direktno dovodi u vezu sa pročišćavanjem krvi i regulacijom šećera u krvi. Slično je i sa plodom smreke, koji sadrži visok nivo antioksidanasa, presudnih za borbu šećerne bolesti. Ove dvije biljke kombinovano mogu činiti pravi recept za najbolji prirodni lijek za dijabetes, u vidu čaja, pilule itd.

 

Da li je dijeta mora biti bezukusna? 

Ono što je noćna mora svih dijabetičara u početnom stadijumu je pitanje dijete. S obzirom na to da se šećer u većini slučajeva dovodi u vezu sa gojaznošću, odnosno prekomjernim unosom štetnih kalorija, lošim navikama, potrebno je pribjeći novom režimu ishrane. To ne znači da novi meni mora biti bezukusan i da će pacijenti do kraja života biti lišeni malih slatkih zadovoljstava. Naprotiv. Najvažnije je voditi računa o unosu ugljenih hidrata, dok je fizička aktivnost svakako poželjna.

Tako se na primjer - umjesto vještački obrađenih bezalkoholnih pića, preporučuje voće i 100% voćni sokovi. Tu su i prirodni čajevi, koji mogu poslužiti kao ukusan napitak, a ujedno i lijek za snižavanje šećera u krvi. Sa mesnih prerađevina je veoma lako preći na zdrave izvore proteina i brojne ostale poslastice iz Mediteranske kuhinje. Uz sve to, lagana šetnja ili sportski termin sa vremena na vrijeme unaprijediće kliničku sliku pacijenata, a i dovesti do bolje linije.

 

Zdrave navike i redovni monitoring 

Kao i kod drugih oboljenja kod dijabetesa je takođe važno, čak i presudno, redukovati životne navike. Umjesto dva ili tri obilna obroka dnevno, preporučuje se oko 5 manjih, sa akcentom na zdrave namirnice.
Od vitalnog značaja za dijabetičare je konstantno motrenje stanja: redovno mjerenje šećera u krvi, laboratorijske analize krvi i urina, kao i monitoring stanja srca, bubrega i krvnih sudova.

Na taj način, dijabetes se može posmatrati kao jedna dodatna aktivnost u toku dana (u vidu mjerenja, doziranja itd.), a ne nužno kao bolest od koje se zazire.